Je li Čista srijeda sveti dan obveze?
Čista srijeda je za katolike sveti i obvezujući dan, što znači da je dan posebnog vjerskog obreda. Označava početak korizme, razdoblja posta, molitve i milostinje koje vodi do Uskrsa. Na Čistu srijedu katolici prisustvuju misi i posipaju pepeo na čelo u obliku križa, kao znak pokajanja i poniznosti.
Koje je značenje Čiste srijede?
Čista srijeda je za katolike dan razmišljanja i kajanja. To je vrijeme za razmatranje vlastitog odnosa s Bogom i obnavljanje svoje predanosti životu života vjere. To je također vrijeme da se prisjetimo muke i smrti Isusa Krista i da se pripremimo za njegovo uskrsnuće.
Koji su uvjeti za svetkovanje Čiste srijede?
Katolici su dužni prisustvovati misi na Čistu srijedu i suzdržavati se od mesa na ovaj dan. Osim toga, potiče ih se na post, molitvu i davanje milostinje. Ove prakse imaju za cilj pomoći katolicima da se usredotoče na duhovne stvari i da se pripreme za slavlje Uskrsa.
Zaključak
Čista srijeda je sveti i obvezujući dan za katolike i označava početak korizme. Na ovaj dan katolici prisustvuju misi i posipaju pepeo na čelo u obliku križa. To je dan razmišljanja i pokajanja, a katolici su dužni prisustvovati misi i suzdržavati se od mesa. Osim toga, potiče ih se na post, molitvu i davanje milostinje.
Čista srijeda označava početak sezone korizma u Rimokatoličkoj crkvi. Mnogi katolici prisustvuju misi na Pepelnicu, tijekom koje im se čelo obilježava križem od pepela kao znak vlastite smrtnosti. Ali je li Čista srijeda a Sveti dan obveza ?
Dok se svi rimokatolici potiču da prisustvuju misi na Čistu srijedu kako bi korizma započeli s ispravnim stavom i razmišljanjem, Pepelnica nije Sveti dan obveze: praktični katolici ne moraju prisustvovati misi na Pepelnicu. Ipak je dan od post i apstinencija , namijenjen pripremi crkvenog članstva za Uskrs, proslavu Kristove smrti i uskrsnuća.
Današnje značenje obreda Pepelnice i Pepelnice
Čista srijeda je prvi dan korizme u kršćanskom crkvenom kalendaru, dan nakon pokladnog utorka. Pokladni utorak poznat je i kao Debeli utorak ili Mardi Gras na francuskom, koji se i sam slavi svjetovnim festivalima diljem svijeta. Korizma je četrdeset dana u kršćanskom kalendaru kada vjerni katolici prakticiraju pokoru i samoodricanje kako bi se pripremili za slavlje Uskrsa, koji označava smrt i ponovno rođenje kršćanskog vođe Isusa Krista. Precizan datum Čiste srijede mijenja se s datumom Uskrsa iz godine u godinu, ali uvijek pada između 4. veljače i 10. ožujka.
Tijekom moderne ceremonije Pepelnice, pepeo od palminog lišća spaljenog tijekom uskrsnih rituala iz prethodne godine razmaže se po čela pokornika u obliku križa. Od župljana se traži da se odvrate od grijeha i budu vjerni evanđelju, a zatim se šalju natrag svojim domovima.
Povijest obaveza Pepelnice
Običaj stavljanja pepela na glave pokajnika ima svoj početak u uobičajenoj praksi među Hebrejima, kako je navedeno u knjigama o Joni 3:5-9 i Jeremiji 6:26 i 25:34. Ti su obredi zahtijevali od ljudi da nose kostrijet (odjeća izrađena od grube tkanine od lana ili konoplje), da sjede u pepelu i da poste kako bi se pokajali i okrenuli od svojih prijašnjih zlih puteva.
U ranom 4. stoljeću n. e. mjesne su crkve prihvatile oznaku kostrijeti i pepela kao dio svoje prakse privremenog izopćenja ili trajnog izopćenja javnih grešnika iz zajednice. Ljudi koji su bili krivi za javne grijehe kao što su otpadništvo, krivovjerje, ubojstvo i preljub bili su izbačeni iz crkve i natjerani da nose pepeo i kostrijet kao znak pokajanja.
Privatno za javne ispovijedi
Do 7. stoljeća običaj je bio vezan za Čistu srijedu. Grešnici su nasamo ispovijedali svoje grijehe, a biskupi su ih javno upisivali u red pokornika, kako bi mogli dobiti odrješenje svojih grijeha u četvrtak prije Uskrsne nedjelje, na dan koji je u kršćanskom liturgijskom kalendaru poznat kao Veliki ili Veliki četvrtak. Nakon što su grješnici posuli pepeo na čelo, bili su izbačeni iz zajednice za vrijeme korizme, oponašajući izgon Adama i Eve iz raja. Kao podsjetnik da je smrt kazna za grijeh, tim pokajnicima je rečeno: 'prah prahu, pepeo pepelu'.
Kršćanski pokajnici iz sedmog stoljeća odijevali su se u kostrijet i živjeli odvojeno od svojih obitelji i zajednice tijekom 40 dana korizme—od ove optužbe dolazi naša moderna riječ 'karantena'. Također su morali izvršiti pokoru, koja je mogla uključivati suzdržavanje od jedenja mesa, pijenja alkohola, kupanja, šišanja, brijanja, seksa i poslovnih transakcija. Ovisno o biskupiji i ispovjedanim grijesima, te su pokore mogle trajati i nakon korizme, godinama ili ponekad cijeli život.
Srednjovjekovne reforme
Do 11. stoljeća Pepelnica se razvila u praksu sličnu onoj koja se izvodi danas. Iako je to još uvijek bio javni obred, župljani su se grijesi ispovijedali nasamo, a pokore su bile osobne, s pepeljastim križem na čelu kao jedinim vidljivim znakom da se grešnik kaje za svoje grijehe.
Danas neke crkve zahtijevaju da njihove kongregacije suzdržavati se od jedenja mesa na Čistu srijedu, te petkom u cijeloj korizmi.