Deduktivna i induktivna logika u argumentima

Svađe su uobičajen dio svakodnevnog života. Koristimo ih za uvjeravanje, objašnjavanje i donošenje odluka. Kako bismo dali jak argument, važno je razumjeti dvije glavne vrste logike: deduktivnu i induktivnu.

Deduktivna logika

Deduktivna logika je vrsta razmišljanja u kojoj se zaključak izvodi iz niza premisa. Ova vrsta logike temelji se na ideji da ako su premise istinite, onda i zaključak mora biti istinit. Deduktivna logika se često koristi u matematici i znanosti, gdje je važno osigurati da su premise istinite kako bi zaključak bio valjan.

Induktivna logika

Induktivna logika je vrsta razmišljanja u kojoj se zaključak izvodi iz niza opažanja. Ova vrsta logike temelji se na ideji da ako su opažanja istinita, onda je zaključak vjerojatno istinit. Induktivna logika često se koristi u društvenim znanostima, gdje je važno osigurati da su opažanja točna kako bi zaključak bio valjan.

Zaključno, razumijevanje razlika između deduktivne i induktivne logike ključno je za iznošenje jakih argumenata. Koristeći pravu vrstu logike, možete osigurati da su vaši argumenti valjani i uvjerljivi. Deduktivna logika i induktivna logika oboje su važni alati za stvaranje jakih argumenata.

U proučavanju logičkog zaključivanja, argumenti se mogu podijeliti u dvije kategorije: deduktivni i induktivni. Deduktivno zaključivanje ponekad se opisuje kao oblik logike 'odozgo prema dolje', dok se induktivno zaključivanje smatra 'odozdo prema gore'.

Što je deduktivni argument?

A deduktivni argument je onaj u kojem istinite premise jamče istinit zaključak. Drugim riječima, nemoguće je da premise budu istinite, a zaključak lažan. Dakle, zaključak nužno slijedi iz premisa i zaključaka. Na ovaj način, istinita premisa trebala bi dovesti do konačnog dokaza istine za tvrdnju (zaključak). Evo klasičnog primjera:

1. Sokrate bio čovjek (premisa)
2. Svi ljudi su smrtni (premisa).
3. Sokrat je bio smrtan (zaključak)

Suština argumenta, matematički, je: Ako je A = B i B = C, tada je A = C.

Kao što vidite, ako su premise istinite (a jesu), onda jednostavno nije moguće da zaključak bude pogrešan. Ako imate ispravno formuliran deduktiv argument i ako prihvatite istinitost premisa, onda morate prihvatiti i istinu zaključka; ako je odbacujete, onda odbacujete samu logiku. Postoje oni koji tvrde, s malo ironije, da su političari ponekad krivi za takve zablude - odbacivanje deduktivnih zaključaka protiv svake logike.

Što je induktivni argument?

An induktivni Argument, koji se ponekad smatra logikom odozdo prema gore, je onaj u kojem premise nude snažnu potporu za zaključak, ali onaj koji nije siguran. Ovo je argument u kojem bi premise trebale poduprijeti zaključak na takav način da ako su premise istinite,nevjerojatanda bi zaključak bio lažan. Dakle, zaključak slijedivjerojatnoiz premisa i zaključaka. Evo primjera:

1. Sokrat je bio Grk (premisa).
2. Većina Grka jede ribu (premisa).
3. Sokrat je jeo ribu (zaključak).

U ovom primjeru, čak i ako su obje premise istinite, još uvijek je moguće da zaključak bude pogrešan (možda je Sokrat bio alergičan na ribu, na primjer). Riječi koje imaju tendenciju označavanja argumenta kao induktivnog - i stoga vjerojatnog, a ne nužnog - uključuju riječi poputvjerojatno, Vjerojatno,moždairazumno.

Deduktivni argumenti nasuprot induktivnim argumentima

Može se činiti da su induktivni argumenti slabiji od deduktivnih jer u deduktivnom argumentu uvijek mora postojati mogućnost da premise dođu do pogrešnih zaključaka, ali to je istina samo do određene točke. Uz deduktivne argumente, naši su zaključci već sadržani, makar i implicitno, u našim premisama. To znači da deduktivni argument ne nudi priliku da dođemo do novih informacija ili novih ideja - u najboljem slučaju, prikazane su nam informacije koje su prije bile zamagljene ili neprepoznate. Stoga, priroda deduktivnih argumenata koja sigurno čuva istinu dolazi nauštrb kreativnog razmišljanja.

Induktivni argumenti, s druge strane, pružaju nam nove ideje i mogućnosti, i stoga mogu proširiti naše znanje o svijetu na način koji je nemoguće postići deduktivnim argumentima. Dakle, dok se deduktivni argumenti mogu najčešće koristiti s matematikom, većina drugih područja istraživanja intenzivno koristi induktivne argumente zbog njihove otvorenije strukture. Znanstveni eksperiment i većina kreativnih nastojanja, na kraju krajeva, počinju s 'možda', 'vjerojatno' ili 'što ako?' način razmišljanja, a ovo je svijet induktivnog zaključivanja.