Religija je vjera u nadnaravna bića
Religija je sustav vjerovanja koji uključuje štovanje nadnaravnih bića. To je drevna praksa koja postoji od osvita civilizacije. Religija je stoljećima bila glavni dio ljudskog života, a i danas je važan dio života mnogih ljudi.
Religija se temelji na vjeri i vjerovanju da postoje više sile koje mogu utjecati na naše živote. To je način povezivanja s božanskim i razumijevanja svijeta oko nas. Ljudi koji prakticiraju religiju često imaju niz uvjerenja i rituala koje slijede. Ova vjerovanja i rituali mogu se razlikovati od jedne religije do druge, ali svi imaju zajednički cilj: približiti ljude božanskom.
Religija također pruža osjećaj zajednice i pripadnosti. Ljudi koji dijele ista uvjerenja i prakse mogu se udružiti i stvoriti snažnu vezu. Ova veza može biti izvor utjehe i snage u teškim vremenima.
Religija također može biti izvor nadahnuća i smjernica. Ljudi mogu u svojoj vjeri tražiti odgovore na životna pitanja i smjernice kako živjeti svoje živote.
Općenito, religija je važan dio života mnogih ljudi. Pruža osjećaj povezanosti s božanskim, osjećaj zajednice i pripadnosti te izvor inspiracije i vodstva. To je drevna praksa koja je i danas važan dio života mnogih ljudi.
Vjera u nadnaravno, posebice bogove, jedno je od najočitijih obilježja religije. U stvari, toliko je uobičajeno da neki ljudi zamjenjuju puki teizam sa samom religijom, no to je netočno. Teizam se može pojaviti izvan religije, a neke su religije ateističke. Unatoč tome, vjerovanja u nadnaravna su čest i temeljni aspekt većine religija, dok se postojanje nadnaravnih bića gotovo nikada ne propisuje u nereligioznim sustavima vjerovanja.
Što je nadnaravno?
Prema supernaturalizmu, nadnaravni poredak je izvorni i temeljni izvor svega što postoji. To je ovaj nadnaravni poredak koji definira granice onoga što se može znati. Nešto što je nadnaravno je iznad, izvan, ili transcendentan prirodnom svijetu—nije dio niti ovisi o prirodi ili bilo kojim prirodnim zakonima. Nadnaravno se također obično smatra boljim, višim ili čišćim od ovozemaljskog, prirodnog svijeta oko nas.
Što je teizam? Tko su teisti?
Pojednostavljeno rečeno, teizam je vjerovanje u postojanje barem jednog boga - ništa više, ništa manje. Teizam ne ovisi o tome u koliko bogova netko vjeruje. Teizam ne ovisi o tome kako se definira pojam 'bog'. Teizam ne ovisi o tome kako netko dolazi do svog vjerovanja. Teizam ne ovisi o tome kako netko brani svoje vjerovanje. Teizam i teist su opći pojmovi koji pokrivaju mnogo različitih uvjerenja i ljudi.
Što je Bog?
Iako postoji potencijalno beskonačna varijacija u tome što ljudi podrazumijevaju pod 'Bogom', postoje neki zajednički atributi o kojima se često raspravlja, posebno među onima koji dolaze iz općenito zapadnjačke tradicije religije i filozofije. Budući da se uvelike oslanja na dugu tradiciju presijecanja religijskog i filozofskog istraživanja, obično se naziva 'klasični teizam', 'standardni teizam' ili još bolje 'filozofski teizam'.
Štovanje nadnaravnog
Rijetko bi bilo da neka religija promiče puko vjerovanje u nadnaravno - štovanje nadnaravnog gotovo je uvijek potrebno. Jedan od atributa Boga u tradicionalnom teizmu je biće koje je “dostojan štovanja.” Štovanje može biti u obliku obrednih žrtvi, molitve, savjetovanja ili jednostavne poslušnosti naredbama nadnaravnih bića. Značajan postotak vjerskih aktivnosti može uključivati različite načine na koje bi ljudi trebali poštovati i obožavati nadnaravne sile ili oboje.
Postoji li Bog?
Uobičajeno pitanje koje ateisti često čuju je 'zašto ne vjerujete u Boga?' Teisti, religiozni ili ne, teško mogu zamisliti zašto itko ne bi vjerovao u barem neku vrstu boga, po mogućnosti vlastitog. Kada uvjerenje zauzima tako središnje mjesto u životu osobe, pa čak i identitetu, to je razumljivo. Činjenica je da postoji mnogo razloga zašto ateisti možda ne vjeruje ni u kakve bogove. Većina ateista može navesti više razloga, a svaki je ateist drugačiji.
Moraju li bogovi biti nadnaravni?
Pojam boga danas se obično povezuje s nadnaravnim, ali to nije uvijek slučaj. Grčki bogovi, na primjer, nisu nadnaravni na način na koji mi obično mislimo. Grčka mitologija ne opisuje svoje bogove kao stvaratelje prirode. Imaju veliku moć i velike uloge, ali ne postoje izvan prirode ili čak izvan određenih prirodnih ograničenja. Oni su moćniji od smrtnih ljudskih bića, ali nisu bolji od smrtnika niti transcendentni samoj prirodi.
Je li Bog bitan?
Za očekivati je da će teisti, a osobito kršćani, brzo reći kako je pitanje postojanja njihova boga doista životno važno. Ne bi bilo neobično zateći ih kako govore kako ovo pitanje zasjenjuje sva druga pitanja koja bi čovječanstvo moglo postaviti. Ali skeptik ili nevjernik ne bi im trebao jednostavno priznati ovu pretpostavku. Čak i ako bog ili bogovi postoje, to ne znači nužno da su oni postojanje bi trebalo biti važno mnogo za nas.
Što je animizam?
Animizam je možda jedno od najstarijih vjerovanja čovječanstva, čije podrijetlo vjerojatno seže u paleolitsko doba. Pojam animizam potječe od latinske riječidušašto znači dah ili duša. Animizam je vjerovanje da sve u prirodi - uključujući živa bića poput drveća, biljaka pa čak i neživih stijena ili potoka - ima vlastiti duh ili božanstvo. Animistička su vjerovanja možda bila preuzeta raznim vrstama teizma u svjetskim religijama, ali nikada nisu u potpunosti nestala.