Što je sekularizam?
Sekularizam je filozofski i politički koncept koji zagovara odvojenost vjere i države. Temelji se na uvjerenju da vjera ne bi trebala biti čimbenik u javnoj politici i donošenju odluka. Sekularizam je širok koncept koji može obuhvatiti niz stajališta, od strogog odvajanja vjere i države do umjerenijeg stajališta da vjeri treba dopustiti da igra ulogu u javnom životu, ali joj ne treba dati povlašten tretman.
Prednosti sekularizma
Sekularizam ima niz prednosti, uključujući:
- Promiče jednakost: Sekularizam osigurava da svi građani, bez obzira na njihova vjerska uvjerenja, budu jednako tretirani pred zakonom.
- Štiti slobodu vjere: Odvajanjem vjere i države, sekularizam štiti slobodu pojedinaca da prakticiraju vlastitu vjeru bez uplitanja vlade.
- Promiče toleranciju: Odvajanjem vjere i države, sekularizam smanjuje mogućnost vjerskih sukoba i potiče toleranciju različitih uvjerenja.
Kritike sekularizma
Unatoč njegovim prednostima, neki su kritizirali sekularizam zbog uočenog nedostatka poštovanja prema vjeri. Kritičari tvrde da odvajanjem vjere i države sekularizam ne prepoznaje važnu ulogu koju vjera može imati u javnom životu.
Zaključak
Sekularizam je filozofski i politički koncept koji zagovara odvojenost vjere i države. Ima brojne prednosti, uključujući promicanje jednakosti, zaštitu slobode vjeroispovijesti i promicanje tolerancije. Međutim, neki su je također kritizirali zbog percipiranog nedostatka poštovanja prema religiji.
Sekularizam je jedan od najvažnijih pokreta u povijesti modernog Zapada, koji pomaže u razlikovanju Zapada ne samo od srednjeg vijeka i starijih razdoblja nego i od drugih kulturnih regija diljem svijeta.
Moderni Zapad je to što jest uglavnom zbog sekularizma; za neke je to razlog za veselje, za druge za tugu. Bolje razumijevanje povijesti i prirode sekularizma pomoći će ljudima da razumiju njegovu ulogu i utjecaj u današnjem društvu.
Zašto se sekularna vizija društva razvila u zapadnoj kulturi, ali ne toliko drugdje u svijetu?
Definiranje sekularizma
Vitalij Čerepok/Getty Images
Ne postoji uvijek puno slaganja oko toga što je sekularizam. Jedan problem je činjenica da se koncept 'sekularnog' može koristiti na više povezanih načina koji su dovoljno različiti da stvaraju poteškoće u saznanju što ljudi misle. Osnovna definicija, riječ sekularno znači 'od ovoga svijeta' na latinskom i suprotna je od religiozne. Kao doktrina, dakle, sekularizam se tipično koristi kao oznaka za svaku filozofiju koja oblikuje svoju etiku bez pozivanja na religijska uvjerenja i koja potiče razvoj ljudske umjetnosti i znanosti.
Sekularizam nije religija
Neki pokušavaju tvrditi da je sekularizam religija, ali to je oksimoron, analogno tvrdnji da se neženja može oženiti. Ispitivanje karakteristika koje definiraju religije kao različite od drugih vrsta sustava vjerovanja otkriva koliko su takve tvrdnje pogrešne, što postavlja pitanje zašto se ljudi toliko trude braniti svoje stajalište.
Religiozno podrijetlo sekularizma
Budući da je koncept sekularnog u suprotnosti s religijom, mnogi ljudi možda neće shvatiti da se izvorno razvio u religijskom kontekstu. Religiozni fundamentalisti i konzervativci koji osuđuju rast sekularizma u modernom svijetu mogli bi biti najviše iznenađeni jer ova činjenica pokazuje da sekularizam nije ateistička zavjera za potkopavanje kršćanske civilizacije. Umjesto toga, izvorno je razvijen radi očuvanja mira među kršćanima.
Sekularizam kao humanistička, ateistička filozofija
Dok se sekularizam obično koristi za označavanje odsutnosti religije, može se koristiti i za opisivanje filozofskog sustava s osobnim, političkim, kulturnim i društvenim implikacijama. Sekularizam kao filozofiju mora se tretirati drugačije od sekularizma kao puke ideje.
Sekularizam kao politički i društveni pokret
Sekularizam je uvijek nosio snažnu konotacija želje za uspostavljanjem autonomne političke i društvene sfere koja je naturalistička i materijalistički , za razliku od religijskog područja gdje nadnaravno i vjera imaju prednost.
Sekularizam protiv sekularizacije
Sekularizam i sekularizacija usko su povezani, ali ne daju isti odgovor na pitanje uloge religije u društvu. Sekularizam se zalaže za sferu znanja, vrijednosti i djelovanja koja je neovisno o vjerskom autoritetu , ali ne isključuje automatski religiju da ima autoritet kada su u pitanju politička i društvena pitanja. Nasuprot tome, sekularizacija je proces koji uključuje takvo isključivanje.
Sekularizam i sekularizacija ključni su za slobodu i demokraciju
Sekularizam i sekularizacija su pozitivna dobra koja se moraju braniti kao temelji liberalne demokracije jer pospješuju široku raspodjelu moći i protive se koncentraciji moći u rukama nekolicine. Zbog toga im se suprotstavljaju autoritarne vjerske institucije i autoritarni vjerski vođe.
Postoji li sekularni fundamentalizam? Postoje li sekularni fundamentalisti?
Neki kršćani tvrde da Americi prijeti 'sekularni fundamentalizam', ali što je to? Najosnovnije karakteristike kršćanskog fundamentalizma ne mogu se primijeniti na sekularizam bilo koje vrste, ali čak ni karakteristike koje se najšire primjenjuju na fundamentalizme mnogih vrsta ne mogu se primijeniti na sekularizam.
Religija u sekularnom društvu
Ako se sekularizam suprotstavlja javnoj potpori vjere ili prisutnosti crkvenih osoba koje obnašaju javnu vlast, kakva je uloga vjere u sekularnom društvu? Je li vjera osuđena na polagani pad i nestajanje? Je li potisnut u mrežu čudnih, ali nevažnih kulturnih tradicija? Protivnici sekularizma i sekularizacije boje se upravo takvih stvari, ali ti su strahovi u najboljem slučaju neumjesni.
Kritike sekularizma
Nisu svi sekularizam smatrali univerzalnim dobrom. Mnogi ne uspijevaju pronaći sekularizam i proces sekularizacije kao koristan, tvrdeći da su oni zapravo primarni izvori svih bolesti društva. Prema takvim kritičarima, napuštanje ateističkog sekularizma u korist eksplicitno teističkih i religioznih temelja za politiku i kulturu stvorilo bi stabilniji, moralniji i u konačnici bolji društveni poredak. Jesu li takve kritike razumne i točne?